Kako je bakalar stigao na jug

O Ivanu VI. Frankopanu i Eriku VII. Pomeranskom, skandinavskom kralju

Odavno su Skandinavci, kao i drugi narodi koji žive na Atlantiku, sušili i pripremali bakalar. Nama se danas, iako i našem moru nema bakalara, čini da je bakalar oduvijek ovdje, osobito kada je u pitanju pripremanje Badnje večere kao i večere za Veliki petak. Iako oni s mora znaju da i je oslić iznimno pogodan za soljenje i sušenje, pripremanje bakalara odavno je dio tradicije gotovo cijele Europe. To možemo zahvaliti Ivanu VI. Južnjaku, kako su ga zvali Šveđani, a radi se o najstarijem sinu kneza Mikule IV. Frankopana, koji je bio upravitelj kraljevskog dvorca Segeberg u Švedskoj. Mladi i temperamentni knez Ivan VI. izazvao je na dvoboj Fridriha Celjskog, koji je ubio Barbaru Frankopan. No Fridrih je bio brat žene ugarskoga kralja Žigmunda pa se dvoboj izbjegao tako što je Erik VII. Pomeranski, danski, švedski i norveški kralj (prvi kralj Kalmarske unije) i bratić ugarskog kralja, poveo Ivana VI. sa sobom, te ga imenovao upraviteljem kraljevskih imanja u Švedskoj, sa sjedištem u dvorcu Segeberg. Zahvaljujući tim vezama bakalar je stigao na jug, pa tako i na otok Krk. Postao je dio blagdanske tradicije i kod nas, koji tu ribu ne lovimo u našem moru. Hvala kralju Eriku VII. i knezu Ivanu VI. što do danas blagujemo bakalar. Bakalar se danas priprema na više načina, ali jedan i neponovljivi je kako ga pripremaju Knezovi Krčki Frankopani. Kakav je drevni frankopanski recept otkrili smo na 6. izdanju Adventa u Gradu Krku u subotu, 14. prosinca 2019. godine s početkom u 11 sati na Trgu Vela placa u Gradu Krku. Knez Ivan VI. je uz pratnju Knezova Krčkih Frankopana i knezova Frankopana Trsata, donio akalar u Casu di Padrone. Bila je to moderna verziju povijesnoga događanja. Kako je protekla ova zabavno-povijesna rekonstrukcija doznajte na Portalu Otok Krk.